Historijat škole

OŠ Kreka najstarija je škola u Tuzli. Ponosna je na tradiciju školovanja punih 116 godina.

Od 1897. godine do danas radila je neprekidno u nekoliko objekata.

Nakon odluke austrougarske uprave da Kreka bude industrijska zona Tuzle, za nepunu deceniju na ovom prostoru je bio izgrađen niz industrijskih i proizvodnih pogona. Izgradnjom stambenih naselja za radnike i činovnike, ambulante i bolnice, Kreka je postala naselje radničkog tipa sa oko 900 stanovnika. Zbog Kreke, a i zbog okolnih mjesta koja također nisu imala školu, Gradski katastarski ured u Donjoj Tuzli, obratio se 1894. godine Zemaljskoj vladi sa molbom da se u Kreki izgradi osnovna škola.

Kada su u januaru 1895. godine Gradski katastarski i Okružni ured dostavili podatke o broju prirasta djece za školu na području Kreke, Vlada je izmijenila prvobitni plan i ubrzo se odlučila za gradnju četverorazredne osnovne škole.

Ova škola u Kreki izgrađena je u neposrednjoj blizini fabrike Solana, a otvorena je 1897. godine kao treća osnovna škola u Tuzli. Nosila je naziv «Treća narodna osnovna škola u Donjoj Tuzli (Kreki).

Između dva svjetska rata ova škola do 1922. godine nosi naziv «Narodna osnovna škola Kreka», a od tada funkcioniše kao Mješovita narodna osnovna škola Tuzla-Kreka i u njoj se školuju muška i ženska djeca svih konfesija.

Tokom Drugog svjetskog rata škola je radila neprekidno pod nazivom «Državna pučka škola Kreka».

Od 1945 – 1950. godine nastava se izvodi i u Fiskulturnom domu u radničkim kolonama DTV «Partizan», a od 1962 – 1965 godine nastava se izvodi i u objektu na Ircu i područnom objektu u Miladijama , a sve zbog nedostatka prostora.

Od 1950 – 1960. godine rad u školi je bio težak i neuslovan. Sa kakvim se teškoćama , usljed nedostatka potrebnog učeničkog prostora, borila ova škola u ono vrijeme očito govori primjer odjeljenja u Crvenim njivama. Jedna mala «riglovana» baraka korištena je ovdje sve do školske 1956/57. godine za nastavu jednog odjeljenja prvog razreda. Doći će do značajnih promjena. Školska 1956/57. godina značajna je za školu u Kreki najmanje iz dva razloga. Od tada ona ponovo radi kao jedinstvena osmogodišnja škola u Kreki i proglašena je za Petu osmogodišnju školu u Tuzli, a u njen sastav su ušli i razredi Državne treće realne gimnazije i Treće narodne osnovne škole Kreka.

28. decembra 1959. godine, Škola je dobila naziv «Franjo Rezač».

Zbog nagomilanih tehničkih problema i nemogućnosti normalnog i nesmetanog izvođenja nastave Skupština općine Tuzla donijela je odluku o izgradnji nove škole u Kreki na svojoj svečanoj sjednici povodom Dana oslobođenja grada 17. septembra 1963.godine.

Građena je po svim normativima savremene pedagogije, školske higijene i arhitekture. I po vanjskom izgledu, unutrašnjim rješenjem i opremi, novo 9zdanje Škole spada u red najsavremenijih objekata ove vrste u Tuzli. Otvaranje nove školske zgrade u Kreki bio je, u jesen 1965. godine prvorazredan događaj za Tuzlu.

Ova škola u (Irčevoj ulici 71), omogućila je da se rasterete i druga dva školska objekta u Kreki, pa je jedinstveni «kućni red», podjednako bio značajan i za školske zgrade u Miladijama i kod Solane.

Već od ranije poznata, kao primjerna škola po unutrašnjoj organizaciji rada i opštem vođenju, Osnovna škola «Franjo Rezač» svrstava se, od 1965. godine, u red vodećih školskih institucija. Osnovci Kreke dobili su u novom školskom izdanju mogućnost za pun i svjestan stvaralački razmah u svim područjima nastavnog rada i vannastavnih aktivnosti.

Od 1970 – 1990. godine škola dobija niz priznanja za svoj rad. Veliki broj učenika je učlanjen u mnogobrojne sekcije, koje su svojim nastupima i aktivnošću zauzimale prva i druga mjesta na takmičenjima i Smotrama stvaralaštva. Kulturna i javna djelatnost je veoma raznovrsna. Zbog velikog broja učenika počela je sa radom i školska kuhinja, a hrana se donosila iz Studentskog centra.

Redakcija lista «Naša radost» škole dobila je posebnu nagradu, poziv, da kao prvonagrađena, učestvuje na evropskoj turneji 6 dana.

Bila je jedina škola koja je imala zubnu ordinaciju., a uz školski objekat izgrađen je i stadion za male sportove koji posjeduje odgovarajuće svlačionice, tribine i reflektore.

Od 1992 – 1995. godine škola je neprekidno radila. Početkom rata škola je primila izbjeglice iz Podrinja koje su bile smještene u fiskulturnoj sali i nekoliko puta bila izložena granatiranju. Uz ogromne napore učenika, roditelja, nastavnika i nadležnih organa vlasti odvijao se kontinuiran rad Škole u ratnim uvjetima, u suštini uspješan, mada uz mnoge poteškoće, gubitke, žrtve i odricanja.

Sa prestankom ratnih dejstava situacija se postepeno normalizovala.

Nedostajući broj nastavnih kadrova se počeo uspješno kompenzirati.

Školski objekat je popravljen uz pomoć humanitarne organizacije Capo na mur iz Njemačke, nabavljen je i donekle obnovljen školski namještaj, opremljena školska kuhinja, nabavljena su i nastavna sredstva neophodna za izvođenje nastave.

Danas, Škola nosi naziv Osnovna škola «Kreka». Broji oko 400 učenika. Nekoliko godina ima najbolje rezultate u Kantonu. Iako spada u male škole, sada po broju učenika, rezultati koje ova škola postiže su zavidni. Prošle školske godine je zauzela 3. mjesto u Kantonu po ocjeni nadležnih organa, a prva u općini u kategoriji malih škola. Ove školske godine je taj uspjeh potvrdila.

Učenici su aktivni i u vannastavnim aktivnostima, a saradnja sa roditeljima je veoma dobra. Vijeće roditelja škole redovno radi i donosi važne odluke za razvoj škole u svim segmentima.

Ovu školu pohađa znatan broj romske djece, te škola ima dobru saradnju i sa romskim udruženjima koja joj pomažu u prevazilaženju problema koji prate redovno pohađanje nastave romske djece.

Nastavno osoblje škole redovno pohađa stručne seminare i uspješno realizira veliki broj projekata zajedno sa učenicima i roditeljima.